
Sokolarstvo je lov s treniranom pticom grabljivicom na prirodnu divljač u prirodnom okruženju.....
14.12.2021. godine hrvatsko sokolarstvo postavljeno je na prestižnu listu UNESCO-ve nematerijalne svjetske kulturne baštine čovječanstva.
Hrvatski sokolarski klub je pomogao u pripremi UNESCO-vih obrazaca za nominaciju hrvatskog sokolarstva za listu UNESCO u koordniaciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske tijekom 2019. godine.
Ideja osnivanja Hrvatskog sokolarskog kluba nastala je u gradu Karlovcu gdje je i osnovan Hrvatski sokolarski klub.
Utemeljitelji i osnivači Hrvatskog sokolarskog kluba su: Hari Herak iz Istre, Zlatko Habuš, Ivan Horvat, Nino Purić i Draguting Kontrec iz Međimurja te Viktor Šegrt iz Karlovca.
Djelatnosti Hrvatskog sokolarskog kluba su:
1. Očuvanje i zaštita sokolarenja kao tradicionalne lovne discipline i kulturne baštine
Republike Hrvatske.
2. Hrvatski sokolarski klub promovira važnost zaštite divljih ptica grabljivica i sova na lokalnoj, državnoj i
svjetskoj razini
3. Hrvatski sokolarski klub vrši senzibilizaciju građana i edukaciju lovaca sa svrhom očuvanja sokolarenja i
zaštite ptica grabljivica i sova.
4. Hrvatski sokolarski klub sudjeluje u organiziranju domaćih i međunarodnih sokolarskih priredbi,
predstavljanju pokaznih i lovnih sokolarskih vježbi, organiziranju seminara i radionica
sa svrhom unaprjeđenja sokolarenja, uzgoja ptica grabljivica za potrebe sokolarenja te
zaštite ptica grabljivica i sova u slobodnoj prirodi.
5. Hrvatski sokolarski klub nastoji uklopiti sokolare i pronaći način kako uklopiti sokolare unutar lovačkih udruga i šire.
6. Hrvatski sokolarski klub aktivno sudjeluje u revitalizaciji i unaprjeđenju fonda sitne divljači te očuvanju i
unaprjeđenju staništa koji su od presudne važnosti za potrebe prakticiranja
sokolarenja.
7. Hrvatski sokolarski klub se bavi unaprjeđenjem i razvojem lovne kinologije za potrebe sokolarenja.
8. Hrvatski sokolarski klub nastoji potvrditi važnost sokolarenja kao ekološki najprihvatljivijeg načina
održivog korištenja prirode.
9. Hrvatski sokolarski klub se bavi publiciranjem materijala u svrhu promoviranja sokolarenja, uzgoja ptica
grabljivica te zaštite ptica grabljivica i sova generalno.
10. Hrvatski sokolarski klub pomaže savjetima pri procesima rehabilitacije ozlijeđenih divljih ptica grabljivica pomoću sokolarskih tehnika prije nego se vrate u prirodu.
11. Hrvatski sokolarski klub se svojim radom nastoji uklopiti u međunarodne organizacije i europske pravne stečevine koje se bave ili odnose na sokolarenje, zaštitu ptica grabljivica, lovnu kinologiju i očuvanjem fonda sitne divljači.
Ciljevi Hrvatskog sokolarskog kluba
1. Hrvatski sokolarski klub je osnovan u cilju promicanja, razvitak i unapređenja sokolarenja kao tradicionalne lovne discipline i kulturne baština Republike Hrvatske te svjetske nematerijalne živuće kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a, uzgoja ptica grabljivica za potrebe sokolarenja, zaštite i rehabilitacije ozlijeđenih ptica grabljivica, unaprjeđenja fonda sitne divljači i njenog staništa koji su od važnosti za potrebe sokolarenja te unaprjeđenja lovne kinologije za potrebe sokolarenja te promicanja i unapređenja lovstva, zaštite prirode i okoliša
2. Hrvatski sokolarski klub djeluje na uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači i njezinih dijelova, koje uz gospodarsku funkciju obuhvaća i funkciju zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači, njegovanja lovačke etike i običaja, te zaštite prirode i čovjekove okoline u lovištima kojim gospodari.

Selektirane ptice grabljivice iz umjetnog uzgoja koriste se za sokolarenje

Sokolari širom Svijeta doprinose širenju znanja o ekologiji ptica grabljivica, kako ih očuvati i kako ih liječiti te su sokolarskim tehnikama uzgoja pomogli vraćanju mnogih ugroženih vrsta ptica grabljivica u prirodi.

Današnji moderni sokolari nastavljaju prenositi tradiciju istraživanja ptica grabljivica koja datira još od prije 800 godina i koju je postavio Frederick II Hohenstaufen autor djela Umjetnost sokolarstva.
Sokolarstvo kao način lova seže još u davna prethistorijska vremena.

Sokolari su u današnjem modernom vremenu predstavnici vrlo stare i drevne umjetnosti UNESCO-ove nematerijalne svjetske kulturne baštine čiji postanak seže puno prije naših rođenja, te će se nastaviti dugo nakon našeg odlaska.